preskoči na sadržaj

Osnovna škola Brodarica

Login
Radio Brodarica

 · 1. EMISIJA

eTwinning škola

 

Dabar: od 2016.

Tražilica
Razredne stranice

 

 

 

 

 

    

     

      

 

 

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Svjetski dan voda
Autor: Sandra Lacić, 22. 3. 2020.

 

‘’Žubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su naše sestre, one nam gase žeđ. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo svoju zemlju, morate se sjetiti i učiti svoju djecu da su rijeke naše i vaše sestre, pa morate od sada pružati rijekama dobrotu kakvu biste pružili sestri.

Sve stvari su povezane. Sve što pogađa zemlju, pogađa i zemljine sinove.’’

                                                                            22. ožujka, Svjetski dan voda

 


Svjetski dan voda obilježava se 22. ožujka svake godine kako bi se skrenula pozornost ljudi diljem svijeta na važnost očuvanja vode. Obilježavanje Svjetskog dana voda prihvaćeno je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju koja je održana 1992. godine u Rio de Janeiru u Brazilu.

Tema ovogodišnjeg Dana voda je Voda i klimatske promjene te njihova neraskidiva povezanost. Ova kampanja upućuje kako vlastitim primjerom uporabe vode možemo pomoći u smanjenju suša, nestašica vode, poplava kao i u borbi protiv klimatskih promjena.

Zna se da su najveći onečišćivači voda industrija i suvremena poljoprivreda. Pojava ekotoksičnih elemenata (teških metala) i postojanih organskih mikroonečišćivača u vodenom okolišu rezultat su dugogodišnje primjene pesticida i nekontroliranog odlaganja različitih vrsta otpada i kemikalija, posebno plastičnih i metalnih predmeta, motornih ulja, baterija… Iako se puno priča i pozitivno djeluje na ekološku svijest građana, svjedoci smo da i danas u vodi često završi ono što vodi nikako ne pripada, poput plastičnih boca ili najlon vrećica. Za razgradnju jedne plastične boce koja završi na dnu mora treba 450, a najlon vrećici 20 godina.  Konzumacija ribe potencijalno može biti glavni izvor izloženosti ljudi teškim metalima i opasnim organskim tvarima. Razgradnja i eliminacija spojeva žive iz organizma je vrlo spora, jer su takve tvari topljivije u mastima nego u vodi te se nakupljaju u masnim stanicama mozga, bubrega, jetre i drugim organima. Koncetracija teških metala mnogo je puta veća u tkivu velikih i masnih vodenih grabežljivaca (tuna, losos…) nego u mesu malih vrsta riba (inćun, srdela…). Spojevi teških metala prolaze kroz posteljicu i mogu uzrokovati neurološke promjene kod novorođenčadi i male djece, probleme s endokrinim sustavom (posebno štitnom žlijezdom), poteškoće s reproduktivnim organima… Dobro je znati da novija znanstvena istraživanja pokazuju da koncentracija žive i ostalih opasnih tvari u ribi iz Jadranskog mora te iz slatkovodnih izvora kontinentalne i priobalne Hrvatske su niže od maksimalno dozvoljenih vrijednosti. Takav status našeg vodenog okoliša možemo održati jedino razumnim i odgovornim pristupom odlaganja suvišnih predmeta i kemikalija.

Industrijski napredak je omogućio bolji život svim ljudima, ali je stvorio i nepoželjne posljedice u obliku emisije bilijuna tona ugljikovog dioksida i ostalih stakleničkih plinova koji odlaze u atmosferu. Na kiselost morske vode, koja iznosi od 7.5 do 8.25, utječu ugljikov dioksid i njegovo purefsko djelovanje te soli i procesi njihove hidrolize. More ne smije biti kiselo (manje od 7), jer u tom slučaju rakovi i ostali organizmi koji imaju oklope građene od kalcijeva karbonata imaju poremećen rast i razvoj. Problemi sa stvaranjem okopa se događaju zato što u vodi gotovo netopljivi kalcijev karbonat u kiseloj vodi postaje topljiv. Osim spomenutih organizama, ugroženi su i svi ostali koji se njima hrane, jer su hranidbenim odnosima živa bića povezana. Posljednjih 10 milijuna godina oceani na Zemlji su uspjeli zadržati relativno stabilnu razinu kiselosti. Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da je ova ravnoteža u moru poremećena te da bi i malo povećanje kiselosti (za 0.1) moglo imati razarajuće posljedice globalnog karaktera. Polovinu ukupne količine ugljikova dioksida koju je proizveo čovjek apsorbiraju oceani. Daljnjim povećavanjem emisije ugljikova dioksida, kapacitet za apsorpciju istoga se smanjuje. To znači da će se više ugljikova dioksida zadržavati u atmosferi i imati negativan učinak na globalne klimatske promjene.

Hrvarske je zemlja bogata pitkom vodom i gotovo sva dolazi iz podzemnih voda. Budemo li pravilno gospodarili vodom trebala bi nas zaobići kriza koja će neminovno u jednom trenutku izbiti u svijetu nastavi li se istim tempom. Upravljanje pitkom vodom trebao bi biti jedan od primarnih zadataka čovječanstva. Nužno je gospodariti vodom na način da se primjenjuje održivi razvoj, jer onečistimo li vodu alternativa ne postoji.

(dio razgovora na RadioRitmu povodom Svjetskog dana voda, 22.ožujka 2020.)





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju